Kina je najnaseljenija zemlja na svijetu, ali razlog nije samo u nekada visokoj stopi nataliteta. Jedan od važnih faktora je i dugovječnost njezinih stanovnika. Tajna tog dugog života, prema riječima stručnjaka za tradicionalnu kinesku medicinu, profesora Lija Džunđija, leži u drevnim principima očuvanja zdravlja i mladosti.
Ova medicina, stara više od dvije tisuće godina, utemeljena je na filozofiji taoizma, koja čovjeka vidi kao cjelinu u kojoj je sve međusobno povezano. Dok se zapadna medicina prvenstveno usmjerava na liječenje bolesti, kineski pristup naglašava prevenciju. Upravo taj način razmišljanja, gdje se njeguje ravnoteža tijela, duha i okoline, stoljećima je oblikovao stil života u Kini i postavio temelje njihove dugovječnosti.
Veliku ulogu ima ishrana. Kineska prehrana oduvijek je bogata sojom, povrćem, ribom, algama i gljivama. Soja i proizvodi od pasulja dokazano snižavaju kolesterol i šećer u krvi, reguliraju krvni tlak i smanjuju rizik od osteoporoze. Povrće osigurava tijelu esencijalne minerale, vitamine i antioksidanse, a zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu povoljno djeluje na metabolizam. Riba donosi kvalitetne proteine i zdrave masti, bogata je vitaminima i mikroelementima poput cinka i željeza. Posebno mjesto zauzimaju gljive i morske alge – crne drvene gljive pomažu u sprječavanju stvaranja krvnih ugrušaka, dok šitake snižavaju kolesterol.
Profesor Li savjetuje pravilo „tri više, tri manje“ – manje masne, slane i slatke hrane, a više voća, žitarica i vode. Upozorava da prejedanje opterećuje srce i remeti ravnotežu organizma, dok umjerenost održava tijelo u skladu. Za žene koje žele očuvati mladost i vitalnost preporučuje se hrana poput tofua, rotkvica i algi, dok se meso, kukuruz i alkohol preporučuju u manjim količinama.
Jedan od važnih temelja tradicionalne prakse je i akupunktura. Ona se temelji na ideji da energija či teče kroz tijelo duž meridijana i povezuje unutarnje organe s vanjskim svijetom. Kada se taj tok poremeti, dolazi do bolesti. Ubadanjem finih iglica u određene točke, liječnik vraća ravnotežu i potiče protok energije. U Kini je preventivna akupunktura česta – koristi se za jačanje imuniteta, prevenciju prehlada, moždanog udara i za usporavanje procesa starenja.
Neizostavan dio svakodnevnice je i fizička aktivnost. Mnogi Kinezi započinju dan laganim vježbama disanja poput qigonga, dok večer provode u šetnji, igri badmintona ili stonog tenisa. Dovoljno je 30 minuta kretanja dnevno da bi se tijelo osnažilo, a istraživanja pokazuju da većina dugovječnih osoba upravo redovito vježba ili se bavi nekim oblikom fizičkog rada.
Važan je i ritam rada i odmora. Još su taoistički mudraci naglašavali da pravilna dnevna rutina produžava život. Nedostatak sna i poremećaj bioritma povezuje se s mentalnim i tjelesnim poremećajima. Kineska poslovica kaže: „Misli danju, sanjaj noću.“ Dubok i miran san potreban je da bi se energija či obnovila u jetri, bubrezima i plućima. Kao prirodan lijek protiv nesanice preporučuju se crvene urme, koje hrane organizam i umiruju duh.
Osim prehrane i aktivnosti, ogroman značaj pridaje se i životnom stavu. Stres je neizbježan, ali način na koji ga doživljavamo presudan je za zdravlje. Optimist u izazovu vidi priliku, dok pesimist vidi prepreku. U tradicionalnom kineskom učenju naglašava se da pozitivan pogled na svijet može produžiti život, jer smanjuje štetne učinke kroničnog stresa na tijelo. U Kini se žene rijetko podvrgavaju estetskoj kirurgiji ili pretjeranom uljepšavanju. Njihov mladolik izgled rezultat je unutarnje brige o zdravlju, uravnotežene prehrane i spokojnog duha, a ne vanjskih zahvata.
Kombinacijom tih principa – umjerene i hranjive ishrane, svakodnevne tjelesne aktivnosti, pravilnog odmora i optimističnog životnog stava – kineska tradicija pokazuje da se mladost i vitalnost mogu očuvati prirodnim putem. Tajna njihove dugovječnosti nije u jednoj navici, već u skladu tijela i duha koji njeguje ravnotežu kroz cijeli život
